Jorgovan-Syringa

JORGOVANI ( Syringa)

Rod jorgovana  obuhvaća oko 25 vrsta listopadnih ili trajno zelenih grmova i manjeg drveća do 7 metara visine iz porodice maslinovki (Oleaceae).

Pretežno su to ukrasni grmovi s mnoštvom vrtnih odlika.

Listovi su nasuprotni, većinom (uglavnom) jednostavni, nasuprotni, rjeđe lapoviti ili perasti, cjelovitog ruba, na kraćoj ili dužoj peteljci.

Cvjetovi oblikuju vršne ili postrane metličaste cvatove na PROŠLOGODIŠNJIM izbojcima. Čaška je sitna, zvonkolika i četverodjelna, a vjenčić je cjevast i na vrhu četverodjelan i tanjurasto raširen.. Postoje dva prašnika, plodnica je podrasla a plod je duguljasti i ušiljeni tobolac s 1-2 okriljene sjemenke.

OBIČNI jorgovan ( Syringa vulgaris) je grm ili do 4-7 m visoko krošnjasto drvce, uspravnih grana, široko je rasprostranjen na području jugoistočne Europe i Male Azije, uzgaja se po cijeloj Europi.

Debalce u početku ima glatku koru, kasnije ona , naročito na starijim granama postaje svjetlosmeđa, do smeđesiva, mekana, hrapava i uzdužno ispucana, lako se odvaja od debla. Izbojci su šiboliki  i okrugli.srednje debeli, žutosmeđe do maslinastozelene boje, pupovi su nasuprotni i veliki, jajasto ušiljeni s mnoštvo ljuskica. One su široke, zelenkaste ili ljubičastosmeđe, svjetlosmeđih rubova, u sredini rebraste, u gornjem dijelu ušiljene i neznatno koso otklonjene. Na vrhu izbojka smještena su dva (uvijek po 2) velika pupa. Listovi su goli,tamnozeleni i jajoliki ili neznatno srcasto usječene osnove, dugi od 5-12 cm. Peteljka je duga do 3 cm.  Ožiljak otpalog lista je polumjesečast, vodoravno razvučen na uzdignutom rebrastom jastuku.

Cvjetovi su dvospolni, raznobojni, mirisavi i privlačni za pčele. Tvore guste metličaste cvatove dužine do 20 cm., boja cvatova je ljubičasta, plava, bijela ili crvena, a oni mogu biti jednostavni ili ispunjeni. Vjenčić  je bijele  do crvenoljubičaste boje, latice su srasle u cijev, na vrhu s 4 zupca. Ima 2 prašnika a njuška tučka je s dva međusobno priljubljena režnja.

Cvate tijekom svibnja i lipnja, poslije razvoja listova. Cvatnja kod mnogih sorti traje kratko a kod nekih duže. Tijekom cvatnje potrebno je  odrezati jedan dio cvatućih grana i staviti u vazu a redovita rezidba najbolja je  odmah poslije cvatnje. To zato jer se cvjetovi stvaraju samo na mladim granama a nakon prikraćivanja stvaraju se na novoizašlim pupovima cvjetni izbojci za slijedeću godinu.

Plod je smeđi ušiljeni tobolac do 1,5 cm dug, puca na dva dijela u kojima su smještene sjemenke.

Ima dobru izbojnu snagu i razgranat sustav korijenja. Vrtne odlike traže kvalitetno tlo i toplu klimu.

Cvjetni ekstrakt se upotrebljava u kozmetici.

Mađarski ili karpatski jorgovan ( Syringa josikaea)  je oveći grm koji raste u Galiciji i Madžarskoj te u istočnom Podunavlju. Od običnog se razlikuje po debelim listovima koji nisu srcoliki, te jednom nijansom zelene boje na licu a drugom na naličju. Cvjetovi su tamnoljubičasti, malo mirisavi, na kratkim stapkama ili sjedeći, čaška je obrasla mekim dlačicama, prašnici su izrazito duboko ispod vrha  cijevi vjenčića.

Perzijski jorgovan (Syringa persica) je niski ili srednje visoki grm do 2 metra, s dugim i vitkim povijenim izbojcima koji su bridasti i goli. Listovi su sitni,suličasti, na vrhu ušiljeni. Cvjetovi su svjetloljubičasti, mirisavi, dugi 1 cm, Plod je četverobridni tobolac.

Postoj ejoš mnoge vrste i varijateti.. ali o tome po zahtjevu ili želji čitateljstva.

 OBIČNI JORGOVAN :

MAĐARSKI JORGOVAN :

PERZIJSKI JORGOVAN:

KRIŽANCI JORGOVANA:

(Syringa x swegiflexa) - križanac S. reflexa i S.sweginzowi)