Koje gljive |
Odgovori | Stranica <1234 9> |
Korisnik | |
andrea01
Cvjetni guru Pridružen: 29 Svibanj 2007 Status: Offline Bodovi: 5238 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Mislim da bi se mogao predomisliti kad probaš ukiseljene blagve!!! Stvarno su
|
|
Sponzorirani linkovi | |
Ivan
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Odrastao grm Autor ljekovitog bilja Pridružen: 24 Travanj 2007 Status: Offline Bodovi: 1213 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
|
Matko
Već proklijao Pridružen: 15 Prosinac 2007 Status: Offline Bodovi: 181 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Samo jedem varganje!! Sigrno je sigurno, a ispiranje ostavljam nekim hrabrijima
|
|
Ivan
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Odrastao grm Autor ljekovitog bilja Pridružen: 24 Travanj 2007 Status: Offline Bodovi: 1213 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
|
dina
Cvjetni guru Pridružen: 22 Ožujak 2007 Lokacija: Bosnia Hercegovina Status: Offline Bodovi: 5073 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
jedino jedem sampinjone
|
|
Voli vjeruj i daj ali pazi
koga ,kome i šta... |
|
Ivan
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Odrastao grm Autor ljekovitog bilja Pridružen: 24 Travanj 2007 Status: Offline Bodovi: 1213 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
|
administrator
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
administrator tata-mata foruma © Pridružen: 28 Siječanj 2007 Lokacija: Zlatna dolina Status: Offline Bodovi: 6910 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
evo slika jedinih gljiva sto ja skupljam:
|
|
mismali
Novo sjeme Pridružen: 22 Studeni 2007 Status: Offline Bodovi: 23 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Meni su najfiniji vrganji!!!! Kako vam se sviđaju bukovače? Dosta ima recepata za njih u kuharicama no nekako kad ih ja skuham uvijek su žilave
|
|
andrea01
Cvjetni guru Pridružen: 29 Svibanj 2007 Status: Offline Bodovi: 5238 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Zbog svoje žilavosti nisu se niti mojim ukućanima svidjele, ali meni su osobno uvijek OK!!!
|
|
kika
Odrastao grm Pridružen: 22 Srpanj 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 969 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Meni su super. Probajte ih samo pohati ili samo malo u rerni ispeći. Ne dugo jer tada su žilave i ne treba ih prokuhati.
|
|
cordyceps
Već proklijao Pridružen: 08 Siječanj 2008 Status: Offline Bodovi: 155 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Bukovače jesu malo žilavije, jednostavno takva im je struktura plodišta. Ali nekim ljudima se ta osobina sviđa, neki ne vole gnjecave i mekane gljive. Odbacite kratak stručak kod bukovača jer je on najžilaviji. To su i jedne od najljekovitijih poznatih gljiva.
|
|
cordyceps
Već proklijao Pridružen: 08 Siječanj 2008 Status: Offline Bodovi: 155 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Iako sam zasigurno probao više od dvjestotinjak vrsta gljiva, nabrojit ću meni najukusnije vrste koje mi trenutno padnu na pamet:
- sve vrste smrčaka (Morchella)
- češka smrčkovica (Verpa bohemica)
- žilasta tavica (Disciotis venosa)
- ožujka ili martovka (Hygrophorus marzuolus)
- tupoglavka (Hygrophorus nemoreus)
- suha puževica (Hygrophorus penarius)
- pjesnička puževica (Hygrophorus poetarum)
- medenka (Hygrophorus russula)
- đurđevača ili jurjevka (Calocybe gambosa)
- bijela šljivovača (Entoloma sepium)
- jablanovača (Agrocybe aegerita)
- rudnjača ili livadna pečurka (Agaricus campestris)
- kračun (Agaricus macrosporus)
- blagva (Amnita caesarea)
- biserka (Amanita rubescens)
- prava tigrica (Amanita excelsa)
- usamljena muhara (Amanita strobiliformis)
- neke vrste kostanjevčica (Lyophyllum fumosum;loricatum;decastes)
- golema puhara (Langermannia gigantea), ali i druge vrste manjih puhara (Lycoperdon)
- maglen (Scutiger pes-caprae)
- brašnjača (Clitopilus prunulus)
- panjevčica (Kuehneromyces mutabilis)
- sunčanica (Macrolepiota procera)
- krasnice (Russula virescens; cyanoxantha; vesca)
- modrikača (Lepista nuda)
- jelenovo uho (Grifola umbellata)
- svilenasta vitezovka (Tricholoma columbetta)
- crvena capica (Ramaria botrytis)
- bukovača (Pleurotus ostreatus)
- velika gnojištarka (Coprinus comatus)
- ciganček (Rozites caperata)
- slamnatica ili Ferrijeva vitičarka (Stropharia rugosoannulata)
- lisičica (Cantharellus cibarius)
- mrka trubača (Craterellus cornucopioides)
- prosenjak (Hydnum repandum) - ukiseljen
- sve vrste plemenitih vrganja (Boletus aestivalis - proljetni; aereus- crni ili hajdinski; edulis - jesenski; pinophilus - borov ili crveni)
- kraljevka (Boletus regius)
- šiljatonogi vrganj (Boletus appendiculatus)
- kovara (Boletus luridus)
- zelenjača (Boletus erythropus)
- grabov dedek (Leccinum carpini)
- turčini (Leccinum aurantiacum - trepetljkin; quercinum - hrastov; versipelle - brezov ili opekasti djed)
- slinavka (Suillus granulatus)
- kestenov vrganj (Gyroporus castaneus)
- kostanjevka (Xerocomus badius)
Ažurirao cordyceps - 08 Siječanj 2008 u 14:15 |
|
cordyceps
Već proklijao Pridružen: 08 Siječanj 2008 Status: Offline Bodovi: 155 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Nisam još čuo da pečurke (Agaricus) razgrađuju bubrežne kamence.
Ta osobina mi je poznata samo kod ljutih vrsta mliječnica (Lactarius), ponajprije kod Lactarius piperatus i/ili Lactarius pergamenus.
|
|
mismali
Novo sjeme Pridružen: 22 Studeni 2007 Status: Offline Bodovi: 23 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Cordyceps stvarno pozavidna lista gljiva. Vjerojatno ih sam i skupljaš!?
Dati ću još jednu šansu bukovačama, pohanim bez stručaka!!!!! Posebno jer su ljekovite kako kažete!!!!
Hvala za odgovore društvo!!!
|
|
cordyceps
Već proklijao Pridružen: 08 Siječanj 2008 Status: Offline Bodovi: 155 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Da, gljive uglavnom sam skupljam.
A o ljekovitosti nekih gljiva možete pročitati na ovim srpskim stranicama -
copy/paste o ljekovitost bukovače:
bukovača
Pleurotus ostreatus Bukovača, jedna je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspešno uzgajati. U svetu je poznata pod imenom šumska ostriga.
Tokom zime je ugrožen naš imuni sistem. Javljaju se anemije, povišen holesterol i trigliceridi, lumbago i ukočenost udova. Priroda nam baš u pravo vreme poklanja gljivu koja će nam kao dijetetski dodatak pomoći da ublažimo ili otklonimo ove tegobe. To je naravno, bukovača. Ona sadrži sve esencijalne amniokiseline, sa izuzekom triptofana, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, vitamin P i mnoge minerale. Proteini iz bukovače su po svom sastavu vrlo slični životinjskim. Pored toga sadrži i veliki procenat ugljenih hidrata i samo oko 4% masti. Glavni nosioci lekovitosti kod pečuraka su složeni šećeri - polisaharidi. Među njima, najvažniji je Beta 1,3/1-6-glukan, koji se nalazi i u bukovači. On pomaže snižavanju nivoa holesterola i triglicerida u serumu. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj ishrani, nivo holesterola će za dva meseca opasti za 65-80% (Bobek at all 1993.). Slovačka Republika je pomogla kliničku studiju Naučnog Instituta Ministarstva Zdravlja Slovačke u istraživanju bukovače kao antioksidanta i prirodnog sredstva za snižavanje holesterola i triglicerida. Antitumorna aktivnost ovog Beta-glukana je izuzetno snažna. Ona se ispoljava na zaustavljanju rasta tumora, bilo da se gljiva kao takva konzumira ili da se koristi ekstrakt, tj. preparat u kome je sadržan ovaj polisaharid. Doze od 0,1 mg/kg do 0,2mg/kg Beta-glukana pokazuju izuzetno značajan efekat inhibicije tumora (Yoshioka 1984,National Cancer Research Institute, Tokyo Japan). Stimulacija imunog sistema posredstvom Beta-glukana u sprezi sa određenom terapijom znatno skraćuje vreme bolesti i daje mnogo veće šanse za oporavak. U Kini, gde je opisana još u Dinastiji Sung (420-479), koristi se za ublažavanje bolova i relaksaciju mišića. Pored toga, upotrebljava se i u lečenju lumbaga, ukočenosti ekstremiteta i tetiva, kao i za lečenje loše cirkulacije (Yang&Jong 1989.). Preporučena doza za lečenje je 3-9gr suve bukovače u toku dana. Na kraju, može se zaključiti da je bukovača dragocena gljiva za ishranu i kao pomoćno lekovito sredstvo za određene bolesti. Bilo da koristite onu koja je uzgojena ili da uživajući u prirodi idete sami u potragu za šumskom ostrigom, svakako ćete za sebe uraditi najbolje. |
|
Donata
Trajnica Pridružen: 21 Ožujak 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 2260 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Svaka čast na spisku... volim gljive ali jednostavno u takvom sam podneblju gdje je to čista egzotika bar kod većine... Kod nas u Zadru se može naći bukovače, šampinjone i sušene vrganje...što ja često i spremam ... a svaku priliku na svojim putovanjima koristim da probam druge vrste... ili da posudim nečiju punu košaricu... |
|
griva1978
Odrastao grm Pridružen: 01 Srpanj 2008 Status: Offline Bodovi: 1612 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
...impresivna lista cordceps!! svaka čast!... evo kao poznavatelja gljiva da va pitam nešto što sam čula davno a nogdje ne mogu provjeriti..... navodno baš sunčanice ( posebno velike vrste) mogu povući jako puno olova iz okoline i biti vrlo rizične za osobe koje imaju roblema / cirozu jetre....a sunčanice su mi jene od najomiljenijih....
|
|
cordyceps
Već proklijao Pridružen: 08 Siječanj 2008 Status: Offline Bodovi: 155 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Točno je da su plodišta sunčanica dobri sakupljači nekih teških metala, a jedan od njih je i olovo, a još su tu živa i možda najopasniji od ovih kadmij. Zbog toga treba izbjegavati branje gljiva u neposrednoj blizini prometnih cesta (ispušni plinovi), oranica koje se tretiraju pesticidima, tj. umjetnim gnojivima, blizinu kojekakvih tvornica jer plodišta gljiva koje rastu u njihovoj blizini vjerojatno imaju visoku koncentraciju spomenutih teških metala. Ali nisu samo sunčanice u pitanju, već i skoro sve druge gljive koje se nađu u takvim uvjetima, npr. šampinjoni ili velike gnojištarke. Dakle, preporučljivo je brati gljive što dalje od ovakvih mjesta, po mogućnosti što dublje u šumi i tada ne bi smjelo biti nikakvih problema glede toga. No, da vas sad ne uplašim s ovim svime, moram reći da je ipak pretjerano upozoravati na nekakvu veliku opasnost od konzumacije ovakvih gljiva. Prava opasnost od olova nam prijeti iz zraka (ispušni plinovi koje udišemo) i tla gdje se olovo godinama taloži i vraća nam se npr. u obliku vode. A kadmija ima u cigaretama, kavi, čaju, prerađenim žitaricama, iznutricama životinja, školjkašima, rakovima itd, pa su gljive koje konzumiramo relativno rijetko, najmanji problem od svega toga. Prema tome, nema straha od konzumiranja sunčanica, pogotovo ako su one ubrane negdje u prirodi, relativno udaljenoj od potencijalnih zagađivača. |
|
griva1978
Odrastao grm Pridružen: 01 Srpanj 2008 Status: Offline Bodovi: 1612 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Fala! ja sve berem dosta duboko u šumi pa se nadam sa će sve sa olovom proći o.k
.... nego... nisam baš priznajem detaljno i potpuno pročitala sav forum o gljivama...ali na prvu loptu nisam zamjetila da se priča i o tome kako od svake jestive gljive možemo načiniti potencijalno otrovnu neprikladnim skladištenjem ( pogotovo već skuhanog jela od gljiva)... neki moji prijatelji su to naučili na teži način.... srećom držani su se samo svog kućnog wc-a a ne i bolničkog.... :o)) |
|
Triša
Cvjetni guru ZLATNI DONATOR Pridružen: 04 Siječanj 2008 Lokacija: Rijeka Status: Offline Bodovi: 19699 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ne bih htjela to probati, pa ne berem gljive na žalost, iako bih voljela znati..
|
|
RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok" |
|
Odgovori | Stranica <1234 9> |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |