Najave klimatske zaštite

Sedume,hvala na upozorenju,baš na veliko razmišljam da li da iznesem kaktuse van ili ne.Još ću malo pričekati!

čujem da na senjske ulice mogu izaći samo oni oko 100 kg i više, bura dere!

Sedum napisao: Novija riječ tresetište je u Hrvatskoj najviše poznata po gradovima, gdje se naknado raširila preko štokavskog standarda od 20. stoljeća. Kod naših seljaka na terenu je to većinom nepoznato, osim kontinentalnih štokavaca srednje Hrvatske. Tu su izvan gradova najčešći domaći nazivi cret ili čret koji su opće rašireni u Sloveniji, pa kod kajkavaca (npr. Gorski Kotar, Zagorje i oko Zagreba i Siska) kao i kod čakavaca na obali i otocima. Inače su kiseli cretovi s tresetom kod nas rjedji i zato, jer im je za nastanak potrebna kiselija podloga silikatnih stijena (najveći u blizini su na Pohorju). Kako je u našim srednjim i jugozapadnim krajevima ipak raširenija (preko 60 %) karbonatna podloga vapnenastih stijena, tu su češći neutralni ili čak alkalni cretovi tj. močvare s taloženjem vapnenaste sedre. Tih alkalnih cretova ima osobito u močvarnim ušćima jadranskih rijeka i na nekim Kvarnerskim otocima, a prije melioracija su bili najveći u močvarnoj delti Neretve.

Hvala na pojasnjenju vezanog za uporabu tih rijeci - to nisam znao, al zato i postoje forumi - mic po mic saznas puno toga. :)

Za one koje zele znati vise, nasi su cretovi lijepo opisani u knjizi Botanicki vazna podrucja Hrvatske.

Sedum napisao: HITNO UPOZORENJE: Oko idućeg vikenda izmedju 4. - 7. 2. se duž cijeloga istočnog Jadrana očekuju žestoki mrazovi. Po sjevernom primorju, Istri, dalmatinskoj Zagori i otoku Krku su tada noću vjerojatni dvocifreni mrazovi oko -10C do -15C, a u nutarnjoj Istri čak do dvadesetak ispod. Takodjer i na većini svih otoka do Palagruže se idućeg vikenda očekuju noću jednocifreni mrazovi (izuzev jedino Biševo i Svetac oko nule). Istodobno se noću u sjeverozapadnom zaledju i oko Zagreba očekuju vrlo jaki mrazovi od -20C do -23C. Zato će tada trebati noću dogrijavati zimovališta osjetljivih egzota, a one poluotporne vani na sjevernom primorju isto treba nekako bar pasivno štititi da ne propadnu.

HVALA TI g.SEDUM

Hvala Sedum, volim znati pravi naziv, cret, čret, sviđa mi se i jedan i drugi. Slažem se sa Silvy, uvijek se nešto nauči.

Najavlju snijeg u Dalmaciji, da bar hoće i na kontinentu. Jeste ušuškali svoje aptenije, gazanije...

Dado, saracenije pospremljene.

Novija riječ tresetište je u Hrvatskoj najviše poznata po gradovima, gdje se naknado raširila preko štokavskog standarda od 20. stoljeća. Kod naših seljaka na terenu je to većinom nepoznato, osim kontinentalnih štokavaca srednje Hrvatske. Tu su izvan gradova najčešći domaći nazivi cret ili čret koji su opće rašireni u Sloveniji, pa kod kajkavaca (npr. Gorski Kotar, Zagorje i oko Zagreba i Siska) kao i kod čakavaca na obali i otocima.

Inače su kiseli cretovi s tresetom kod nas rjedji i zato, jer im je za nastanak potrebna kiselija podloga silikatnih stijena (najveći u blizini su na Pohorju). Kako je u našim srednjim i jugozapadnim krajevima ipak raširenija (preko 60 %) karbonatna podloga vapnenastih stijena, tu su češći neutralni ili čak alkalni cretovi tj. močvare s taloženjem vapnenaste sedre. Tih alkalnih cretova ima osobito u močvarnim ušćima jadranskih rijeka i na nekim Kvarnerskim otocima, a prije melioracija su bili najveći u močvarnoj delti Neretve.

Hvala Dado!
O iresetu sam nešto malo znala, ali nisam nikad naišla na pojam cret. Čitala sam da se nalazišta treseta ubrzano smanjuju zbog pojaćanog iskorištavanja, te da se nastoji koristiti zamjenske materijale kao npr. kokosova vlakna.

Ups, malo smo off topic, ali kad volim takve teme.

Cret je nakupina kiselog (ili blago alkalnog) supstrata koji je nastao tjekom stotina godina rastom cretnih mahovina (tresetne mahovine). Mahovine su jednostavne biljke koje nemaju dobro razvijene stabljike, korijen i lisce (za razliku od vaskularnih biljaka). Jednostavne stabljike rastu stalno prema gore dok donji djelovi odumiru i pretvaraju se u supstrat - peat na engleskom ili treset na hrvatski. Tjekom godina talozi se taj odumrli dio stabljika i nastaje cret tj tresetiste. Cretovi su povrsine koje su vecinom kisele i sa slabim udiom hranjivih tvari te imaju sposobnost sadrzavanja velike kolicine vode - kao spuzva. Vecinom su to mocvarna stanista i jako su podlozna i najmanjim promjenama u klimi. Na takvim supstratima uspjevaju mnoge biljke koje vole kiselo i mokro tlo kao Eriophorum, Calla palustris, Vaccinum (brusnice), mnogi Carexi i dr. Buduci da nema mnogo hranjivih tvari u tom supstratu neke su biljke razvile posebne mehanizme kako bi to nadoknadile. Najbolji primjeri su biljke mesozderke koje hvatanjem kukaca nadoknaduju minerale i dr. stvari kojih nema u tresetu. Neke od tih biljaka su Saracenije, Drosere i klasicna muholovka. Kod nas postoji jos malo cretova a na njima rastu ugl endemicne biljke hrvatske flore i gotovo su svi pod zastitom.

Negdje ih ugurajte, jer su bas lijepe steta da propadnu. Za tih -23 nebi znao sto reci, kod nas su isto bili prognosirali debele minuse od -15 a sad su prognoze na -5/-4, sve se mjenja iz sata u sat.

BB buduci da vam  rastu u vazi bolje je da ih spremite unutra. Da su posadene u nekoj cretnoj gredici podnjele bi dobro hladnocu, ostetio bi se koji list ali bi na proljece potjerale nove. Malo hladnoce im je potrebno i za cvijetanje.