Argentina

Predivne slike i opisi, a  ono "žrtvovanje" kako to MUŠKI zvuči

Kako si znatiželjan... ispričat ću ti jedan vic o znatiželji kada dođeš

A ne lenti neznam što piše, moraš pitati našu Nataly  i našu modnu macu Belinu

Zadnja, a ujedno i prva plaža na jezeru Lacar je gradska plaža. O njoj se nema što puno pisati, kao i svaka druga gradska plaža. Zato sam je i ostavio za kraj. Ovu plažu ste vjerojatno već uočili na panoramskim slikama San Martin de los Andesa, a evo još par slika iz blizine.

Gradska plaža San Martin de los Andes



Plaža je popularna zbog blizine, ali zbog otvorenosti, tu često puše neugodan vjetar koji stvara valove



Čamci se mogu iznajmiti (nisu jeftini kao kod nas) pa najčešće stoje ovdje na plaži.

                                                                              Jzero Lolog

Lolog na Mapuče jeziku znači Zemlja (tlo) s rupama. Opet jedan nejasan naziv jer ne znam cijelu priču, ali nije važno. Prijevod je takav kakav je, a indijanci znaju zašto su ga tako nazvali. U svakom slučaju jezero je vrlo živopisno.

Moglo bi se reći da postoje dva glavna mjesta koje ljudi posjećuju na ovom jezeru. Jedno mjesto je više prirodno i ovdje se uglavnom dolazi pecati.

Jezero Lolog okruženo je planinama na kojima je gotovo cijele godine snijeg.



U vrijema kada sam slikao sve je bilo žuto od Retama (Cytissus scoparius) ili Zečja zanovijet. Naziv koji se koristi na stranicama cvijet.info.

Kako sam već ranije spomenuo ovaj dio jezera je više prirodan, pa biljke koje ovdje rastu su samonikle. Osim grma Retama, ovdje raste i drugo grmlje.

Ovaj grm se zove Retamo (Diostea juncea), da točno razlika od prethodnog grma je samo u jednom slovu, onaj se zove Retama, a ovaj Retamo. Nisam našao hrvatski naziv za ovu biljku.



Cvijet se pojavljuje u dvije boje. Svijetlo ljubičastoj,



i bijeloj.

Priču o grmlju, kojega na ovom jezeru zaista ima punu završti ćemo sa šipkom, po argentinski Rosa mosqueta (Rosa rubiginosa). Gledajući hrvatske nazive za ovu vrstu u Flora Croatica Database našao sam da je jedan od naziva srbiguzica, Šulek, B., 1879. Oni koji beru šipak te od njega rade pekmez znat će po čemu je ova lijepa biljka dobila baš to ime.

Svakako da ovdje ima i životinja.

Dok smo obilazili i slikali krajolik s vrha drveta budno je na nas motrio ovaj (čini mi se) Chimango.



Na Andrijinoj ruci je ovaj račić (usporedite veličinu s prstenom) koji živi u jezeru, a prava je poslastica za ribe, a ribe ulovi Andrija i onda je to prava poslastica za sve nas.

Pa jedan grmić, mislim da ga zovu Valeriana.

Pa malo prirodnog cvijeća (i o ovoj biljci bit će govora u jednoj od idućih tema). Za one znatiželjne samo ću reći da se zove Notro.

Još malo ukrasnog bilja.