Tla -ono ispod travice

Općenito..
Tlo je pedogenetska tvorevina,nastala utjecajem pedogenetskih čimbenika ,procesima raspadanja stijena.
Raspadanjem matičnih stijena pod utjecajem CO2 iz atmosfere,oborina(kiša i snijeg)temperatura i dr.dolazi do oblikovanja horizonata tla,obzirom na vrijeme nastanka najstariji je A horizont koji je ujedno sa stajališta uzgoja i njege travnjaka najzanimljiviji.U A horizontu odvijaju se glavni  pedodinamički procesi,kemijski procesi,humifikacija,razgradnja organskih tvari i sl.To je ujedno i prostor u kojem se razvija i održava korijenov sustav i ujedno je prebivalište brojnih mikroorganizama i raznih živih živih organizama životinjskog i biljnog porijekla.Različite kombinacije pedogenetskih procesa rezultiraju   prema tome i stvaranju različitih vrsta tla.Te različitosti možemo prepoznati po nekim vanjskim pokazateljima svojstva tla što se naziva  morfologija tla.

PJESKOVITA TLA - imaju prilično dobar odnos zračnosti i topline,dok ujedno ne zadržavaju vodu,koja se slabo zadržava u tim tlima te na taj način brzo gube i hranjive elemente koji se ispiru zajedno sa vodom.Uz uvijet da im se umjetno nadoknadi nedostatak vode(navodnjavanjm) i prihranom umjetnim hranivima,bilo mineralnim ili organskim takva tla su vrlo povoljna za izgradnju travnjaka. ILOVASTA TLA - su se sa ekološkog stajališta pokazala kao najpovoljnija za uzgoj travnjaka. Ilovasta tla imaju najpovoljnije odnosi vododrživosti,zračnosti i temperature,zahvaljujući prije svega uravnoteženom odnosu mehaničkih čestica. GLINOVITA TLA - u sebi kao što i ime kazuje sadrže visok postotak glinastih čestica .Zbog visokog sadržaja gline takva su tla teška i hladna,tj . zbog svojstva gline da teško prima i teško otpušta vodu,dešava se da u mnogim slučajevima biljka ne može uzeti vodu iz takvoga tla mada je prisutna u tlu.Zbog visokog kohezijskog čimbenika gline,ostaje vrlo malo prostora za zrak a utjecaj sunčeve topline s površine bitno je smanjen,pa se takova tla teško zagrijavaju. -Općenito se može reći da se svaki od ovih tipova tla može koristiti ali se primjerice glinastim tlima treba dodati krupnije frakcije pijeska a pjeskovitim određeni postotak gline.

1. KONZISTENCIJA
  - je svojstvo tla da pri određenom stanju vlage pokazuje otpor vanjskim mehaničkim utjecajima.Obzirom na vrste mehaničkih utjecaja  tj. da lj se radi o pritiskanju ,prodiranju ili oblikovanju pod pritiskom postoji slijedeća podjela:
- koherencija., zbijenost.,plastičnost i ljepljivost.

Koherencija je sila koja drži na okupu čestice suhog tla a ovisi o više čimbenika;kao što je površina čestica,kemijski sastav,količina gline i strukturi tla.Stupanj koheracije nam pokazuje kolika sila je potrebna da se zdrobi jedinica volumena suhog tla.Postoji više klasifikacija stupnja koherencije ali zbog praktične primjene na terenu navesti ću podjelu po Gračaninu.
a) vrlo teška tla-ne daju se drobiti prstima u suhom stanju.
b) teška tla -teško se drobe u ruci.
c) srednje teška tla -pod prstima se osrednje drobe
d) droobiva tla -lako se drobe.
e) rahla tla - humozna ili pjeskovita tla,raspadaju se na mrvice
f) tla koja uopće ne pokazuju vezanost.
Koherentnost tla je važan podatak o tlu zbog saznanja o mogućnostima mehaničke obrade.

Zbijenost tla je jako bitna za razvoj biljaka,od klijanja do kraja razvojnog ciklusa.Za dobar uspjeh rasta trava,jako je važno da tlo nije zbijeno jer im samo takvo omagućuje optimalan rast i razvoj.Zbijenost tla mjerimo KN/m2. zbijenost veća od 72 KN/m2 ne može se razvijati korijen,manja od 40 KN/m2 je poželjna.

Plastičnost je sposobnost glinenih čestica da vežu vodu i da se u takvom stanju daju oblikovati. Attenberg je utvrdio granicu koju označava promjenu od drobivog stanja na plastično,prema tome najbolji trenutak za obradu je neposredno ispod donje granice plasticeta.

Ljepljivost je otpor koji nastaje dizanjem metalne pločice sa vodom natopljenog tla i pokazuje stupanj ljepljivosti tla

3.Zrak u tlu

Zrak i voda u tlu dijele prostor i izmjenjuju mjesta u zavisnosti o količini vode.Osnovni uvijet za disanje korijena kao i za razvoj mikroorganizama je zrak.Uloga zraka u tlu vezana je za  njegove glavne sastojke O2 CO 2 i N2.Sastav zraka u tlu razlikuje se od sastava zraka u atmosferi samo po količini CO2 kojega u tlu ima oko 10 puta više nego u atm.Povećana koncentracija CO 2 šteti biljkama jer usporava izmjenu  plinova.Ako u tlu ima više zraka sa dobrom koncetracijom kisika bolje je primanje vode a time i hranjiva.To je vidljivo po tome što je korijenje dobro razvijeno,svijetle boje.Dakle u pogledu zraka u tlu važna je njegova ukupna količina i sastav.Na temelju analiza o kapacitetu zraka u tlu temelje se mjere za poboljšanje zračnosti tla,mjere koje utječu na zračnost su :pravilna obrada,dodavanje organske tvari,malčiranje,razbijanje pokorice,aerifikacija perforatorom i dr.

Kemijska svojstva tla

Pod kemijskim svojstvima tla podrazumjevamo svojstva tla u koje spadaju adsorpcijski kompleks,reakcija otopine tla (pH ) i sadržaj kemijskih elemenata.
Adsorpcijski  kompleks ili kako se još naziva izmjenjivački kompleks.To je sustav izmjenjivanja čestica čvrsta faza - tekuća faza , a u nekim slučajevima umjesto tekuće ,plinovita.Adsorpcijski kompleks je skladište hraniva za biljke,također je on od neobične važnosti za fizikalna svojstva kao i za pH.

Reakcija tla - pH.
Pod pojmom pH vrijednosti podrazumjevamo negativnu vrijednost logaritma koncentracije H+ iona u otopini.Kiselost odnosno bazičnost ili alkalitet ovisi o koncentraciji vodikovih H + iona.Na temelju te činjenice kažemo da je da je otopina neutralna kada je podjednaka koncentracija H + i OH - iona, tada je vrijednost 7.Ako su vrijednosti između pH 7 i pH 14 onda je otopina bazična ili alkalična a manje od 7 je kisela.Reakcija tla može biti kisela,neutralna ili alkalna i neobično je važna za procese u tlu posebno za  iskoristivost hranjivih kemijskih elemenata.Optimalna vrijednost za travnjake iznosi 5,5 i 6,5 pH,tj slabo kisela reakcija otopine tla