Egzotične vrste voća i povrća
Web: Cvijet.info
Kategorija: Vrt - Forum o vrtovima
Ime foruma: Moj povrtnjak
Opis foruma: Moj vrt u povrću
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=7788
Datum ispisa: 26 Listopad 2024 u 08:43
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Egzotične vrste voća i povrća
Objavio: monstera
Tema: Egzotične vrste voća i povrća
Datum objave: 14 Kolovoz 2013 u 23:07
Kao što i sam naslov teme kaže, ovdje se mogu predstaviti sve one vrste voća i povrća za koje smatrate da spadaju u rijeđe i malo manje poznate vrste za naše podneblje.... Pa krenimo i u taj izazov....Podijelite svoja iskustva...... Da li ste se sreli s kojom rijeđom vrstom? Pokušali je uzgojiti možda?  -------------  Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Odgovori:
Objavio: monstera
Datum objave: 14 Kolovoz 2013 u 23:17
Za početak i malo motivacije i ostalim povrtlarcima evo mog malog doprinosa temi :  Aronija....  Kiwano....  Goji bobice....  Hokkaido tikva.... ( ova slikica je posuđena.....  ) Ali imam i te tikive....------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 14 Kolovoz 2013 u 23:34
|
Pošto imamo puno toga već napisano za Aroniju, ja bih počela od Kiwana......Znate li što je Kiwano? Jeste li se kad susreli s njim, probali ga? E pa odmah da vam kažem, nisam se ni ja nikad susrela s njim sve do ove godine.....silno sam ga htjela uzgojiti, uspjela u tome i sad mi ostaje tek vidjeti što to je....Znate li da je Kiwano ili drugog naziva Indijska rogata dinja zapravo i voće i povrće? Znam reći ćete; Ma glupost , kako jedna biljka može biti i voće i povrće...O da , može, može...... Ako se Kiwano ubere još zelen, tada je kao obični domaći krastavac...No uberete li ga potpuno zrelog i uz to ga još malo pospremite da odstoji.....dobit ćete fino slatkasto osvježavajuće voće koje čim duže stoji, tim je slađe....Ja ga još također nisam probala, ali nadam se da ćemo uskoro saznati kakav je okus Kiwana... Odmah ću reći, uzgoj je jednostavan, isto kao i krastavci, ovisno otkud je sjeme, klijavost je jako dobra, biljke brzo proklijaju, ali im kasnije treba malo više da procvjetaju i daju plod....Ja sam ih već mislila skinuti s moje liste želja i izbaciti ih, htjela sam odustati od njih, jer dugo nisam našla ni cvijet ni plodove.....A onda jedan dan, malo bolje sam zavirila dolje u podnožje loze i moram priznati ostala sam ugodno iznenađena......Za početak našla sam neću reći previše, ali sasvim dovoljno malih zelenih " aligatora"......  baš stvarno oblikom, bojom i tim bodljicama po sebi neodoljivo podsjećaju na aligatore....------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 14 Kolovoz 2013 u 23:48
 Myanmarski grah......  Šuplja rajčica.... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 00:06
|
A sad malo nešto o Goji bobicama......Vjerojatno ste već svi puno čuli o njima...ali svejedno idemo nešto reći o njima za one koji ne znaju......Goji bobice, znate li za njihovu legendu ? Pošto ih baš imam u jednom paketiću, iza na poleđini tog paketića stoji jedna lijepa kratka priča, legenda.....pa evo prenosim vam je u cijelosti: Legenda kaže kako se oko 800. godine, u vrijeme dinastije Tang, u blizini jednog budističkog hrama skrivao zdenac iznad kojeg su se ispreplitale grane prepune Goji bobica. Godinama su bobice padale s grana u studenu vodu, a redovnici koji su je svakodnevno pili nadaleko su bili poznati po svojoj vitalnosti, dobrom zdravlju i dugovječnosti. Bila leganda istinita ili ne, činjenica je da je očekivani životni vijek od stotinu ili više godina vrlo čest upravo u tim azijskim predjelima. ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 00:23
|
Inače za one koji ne znaju, Goji bobice su iz porodice Solanaceae isto kao i paradajz ili krumpir..... Uzgoj je jednostavan, također ovisi o kvaliteti sjemena. Sjeme visoke kvalitete brzo proklija, a male biljke nešto sporije rastu iako nisam baš primjetila da su nešto pretjerano zahtjevne.....No ono što je jako važno kod Goji voća, ovisi o vama kako ćete tretirati biljku.....da li kao robusni grm ili je pustiti na žicu i uzgajati kao vinovu lozu....Još bih nešto dodala, odrasle biljke ne trpe vjetrometinu jer imaju jako krhke i lomljive grane pa stoga valja voditi računa gdje ćemo posaditi svoje biljke Goji voća....Kada dođe vrijeme za berbu, bobice se ne kidaju i ne beru, već se lagano stresaju sa grana i pokupe se ....Zbog brze oksidacije ih nije dobro brati pa je ovakav način izgleda najbolje riješenje... Moram još spomenuti osim bobica ljekovito je i lišće pa i cijela biljka, tj. kora i drvo Goji voća... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 00:29
|
I još samo da spomenem, za one koji nisu probali, goji bobice okusom su slične datuljama, iako priznajem ja sam malo više očekivala od njih.....zamišljala sam ih malo ukusnijima, no nema veze ako uzmemo u obzir kako sve zdrave stvari nisu fine, Gojice stoga imaju opravdan razlog... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 00:40
Myanmarski ili Crveni grah....Osim što štiti od dijabetesa crveni grah je ukusna žitarica koja snižava razinu kolesterola u krvi. Ovaj ukusni grah obiluje vlaknima, oko pola šalice graha sadrži čak 7,3 grama vlakana. Odličan je izvor kalija i folne kiseline te dobar izvor željeza. Konzumiranje bilo koje vrste graha - ali posebno one bogate vlaknima, poput crvenoga - može imati izvrstan učinak na razinu kolesterola. Prema proučavanjima Sveučilišta Kentucky, svakodnevno konzumiranje barem 120 grama kuhanoga graha može sniziti kolesterol za 20 posto! Moguće koristiVlakna ubrzavaju prolaz hrane kroz probavni sustav, i to ne samo da pospješuje probavu nego također može štititi od raka debelog crijeva. Snižavanjem razine kolesterola u krvi, crveni grah može pomoći u smanjivanju opasnosti od šećerne bolesti, srčane kapi i kardiovaskularnih bolesti. Folna kiselina pomaže u sprječavanju nekih urođenih defekata kod fetusa, štiti od raznih vrsta raka i srčanih bolesti. Kalij pomaže u održavanju normalnog krvnog tlaka, a to može spriječiti srčani napadaj i kap. Proteini i željezo
AntioksidansiJeste li znali da crveni grah sadrži iznimno visoku razinu antioksidansa, višu čak i od borovnica, brusnica i trešanja? Antioksidansi su potrebni kako bi zaštitili naše stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala, što zauzvrat može smanjiti rizik od raka, srčanih i drugih bolesti. ( Tekst je posuđen s net-a ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 01:01
|
Hokkaido tikve ( Cucurbita maxima ) Povrtna kulutra porijeklom iz sjevernog Japana. Vrlo je popularna u kuhinji, ne samo zbog bogate arome kestena već ima i visoke hranidbene vrijednosti. Čak i ljudi koji nisu baš ljubitelji tikvi, ostaju zapanjeni fantastičnim okusom ovog azijskog ploda. Osim što je bogata vitaminima A i B, sadrži još i Kalcij, Željezo i Magnezij. Ova tikva ima odlična svojstva čuvanja, na suhom i hladnom mjestu može potrajati sve do travnja. Što se duže čuva razina šećera i vitamina u njoj raste... Što se tiče samog uzgoja , jako je lagana i totalno nezahtjevna biljka..Brzo niče i brzo raste.... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 01:14
|
I za kraj nešto o šupljim rajčicama.... Ova vrsta je možda čak više slična paprici nego rajčicama, ali je ipak rajčica....Plodovi su veliki, vrlo je bujnog rasta i vrlo je rodna vrsta. Kako nema puno sjemenki i nije sočna , nije baš prefina za jelo, ali je idealna za salse i sos od rajčice, a pogotovo ako volite rajčice s raznim punjenjima, npr. sirom ili mesom..... Uzgoj, isti kao i sve druge rajčice... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: enrikova nona
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 12:56
upravo sam ubrala prvi kiwano i razočarala se , meni ima ukus na prokisli krastavac, katastrofa, više ga ne sijem  ------------- <ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna |
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 14:13
|
meni kiwano ima okus na kiwi i jagode :) i raste ko korov, to mu je najveci plus sto se supljih paradajza tice:  meni su savrseni za jesti, barem ovi moji. nemaju puno vode ali je okus izvrstan. i biljke su vrlo plodne, osim nekoliko sitnih sorti najplodniji kod mene ove godine. ------------- velika gorica |
Objavio: administrator
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 14:18
|
kako "šuplji" paradajzi... u čemu je fora??? ------------- http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=8422&title=najljepi-vrtovi-u-2018" rel="nofollow - >>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<< |
Objavio: voki
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 14:29
http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_9148-1_zps76090df0.jpg.html" rel="nofollow"> Pepino (Solanum muricatum)je lak za uzgajanje, grančice se ožiljavaju za nekoliko dana. Plod još nisam probao, ali vidim da dobijaju žućkastu boju. Pored Pepina imam aroniju, goji bobice, Asiminu trilobu, Diospiros kaki, qumkvat, Physalis peruviana, momordicu caranthiu, Ipomoea batatas... ------------- život je bajka koju sami pišemo... |
Objavio: voki
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 14:40
http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_8947-1_zps3bbdc443.jpg.html" rel="nofollow"> Ipomoea batatas http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_8964-1_zps083d23dd.jpg.html" rel="nofollow">  http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_8781-1_zps59144eeb.jpg.html" rel="nofollow">  Cvet pepina i biljka u bašti http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_8656-1_zps6b624a7d.jpg.html" rel="nofollow">  Pepino u saksiji http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_8861-1_zpsfc405c8c.jpg.html" rel="nofollow">  http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_8859-1_zpsaac6b7cf.jpg.html" rel="nofollow">  http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_8860-1_zpsf13d93d2.jpg.html" rel="nofollow">  http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_8839-1_zps5a70c8eb.jpg.html" rel="nofollow"> Aronija melanocarpa Physalis peruviana ------------- život je bajka koju sami pišemo... |
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 19:16
E. nona, ne znam kakav si Kiwano ubrala, ali navodno ako duže stoji, tim je bolji....Ja ne znam, nisam ga još probala, čekam da dozreli.. ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
enrikova nona napisao:Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 19:22
Admine, " šuplji paradajz" ima jako malo sjemena , mesa gotovo ni nema, sličan je kao paprika, sjemenke se drže na jednoj nešto malo mesnatoj ko kuglici..ostalo je sve prazno.....Kao takav nema baš ni sočnosti kao obični pa je stoga idealan za razna punjenja....Npr. rižom i mesom ili samo mesom.....a također kombinacija friškog sira i šunke je idealan brzinski recept....Također ne mora biti namjenjen samo za razna punjenja, može se iskoristiti za salse, za sušenje ili bilo što što Vam padne na pamet... Ja kad sam ih kupila čovjek mi je odmah rekao da nisu baš nešto ukusni sami za jesti, ali eto nekome se i takav sviđa za jesti.....nemam ništa protiv, svatko nešto voli ...  Moram reći što s etiče rodnosti, svi ga hvale i vidim da je to opravdano....Ja imam dvije ili tri biljke, a uberem ga sasvim dovoljno, neću reći ni malo, ni puno, ali zadovoljna sam njegovim urodom..  ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 19:31
Voki prijatelju, ako te smijem pitati u čemu je tajna što se tiče Pepina ?...Imam od lani uzgojenu biljku iz sjemena, ove godine je bio kao div, ali nije imao ni jednog cvijeta, a kamoli da bi onda imao plod....onda sam pokidala grane i dobila nekoliko mladih biljaka...Mislim da ću i ostale pokidati i zapelcati dok je još lijepo..... Zasad sam od te matične stare biljke dobila oko 7 kom mladih biljaka, zanima me kako će se ponašati na godinu....  Što se tiče samog pelcanja slažem se s tobom, vrlo je lak za uzgoj, jako brzo se prima iz reznica... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 19:36
|
Eeee da Voki, budući da si spomenuo Asiminu trilobu, možeš li nam malo nešto više napisati o njoj? Molim te, ...... i mene ta biljka/voćka zanima već duže vrijeme... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: Pustolovka
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 20:41
|
Zanimljivo pratim vas. ------------- Trud je uzaludan, ako se priroda protivi. Seneka |
Objavio: voki
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 07:27
|
Monstera, biljke Pepina su dosta hirovite. Prošle godine sam doneo pelcere od Fatke, proletos sam imao u dve saksije, jednu sam posadio u veću saksiju, a jednu biljku u baštu. Ona u saksiji je cvetala veoma rano i obrazovala 7 plodova, a ona u bašti je sve cvetove odbacila, kasnije je cvetala i ti plodovi su još zeleni, bez ljubičastih crtica, s tim da je biljka u bašti bar 5 puta veća od ove u saksiji. U bašti još uvek cveta. Kod jedne koleginice pepino (takođe od Fatke) raste kao iz vode, ali uopšte ne cveta... Čuo sam da starije biljke manje rađaju i može se desiti da se iznenada osuše, pa da treba svake godine ili svake druge godine obnoviti biljku. Biljke iz semena su priča za sebe. Mogu da cvetaju već u prvoj godini, obično cvetaju u drugoj godini života, a neke prvi put procvetaju tek u trećoj godini. Preporuka je da se ožiljavaju grančice sa biljaka koje rađaju. ------------- život je bajka koju sami pišemo... |
Objavio: voki
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 08:29
|
Asimina triloba (Indijanska banana ili Paw paw banana) je poreklom iz Severne Amerike gde su je Indijanci koristili u ishrani. Drvo može narasti do 15 metara, a obično bude visine 4-5 metara. Stranooplodna je biljka, pa se mora saditi 2-3 biljke na razmaku od oko 2 metra, zbog oprašivanja. Postoje i dve samooplodne sorte (SANFLOWER i 1216 PRIMA). Preporuka je da se sade kalemljene biljke jer kod biljaka iz semena nismo sigurni u kvalitet plodova. Kalemljene biljke rađaju već od treće godine, dok iz semena do rađanja treba i do 7 godina. Biljke su otporne na zimske mrazeve do -30 stepeni, ali i tu ima otpornijih i manje otpornih sorti. U listovima biljka ima insekticid i fungicid pa je ne napadaju ni štetočine, niti gljivične bolesti. U početku Asimina veoma sporo raste, a nakon dve godine, kada se dobro ukoreni raste dosta brzo. Zahteva propusno zemljište, bogato organskom materijom i pri sađenju treba dodati zgorelog stajnjaka ispod i oko biljke. Preporuka je da se mlade biljke bar godinu dana drže u saksijama, jer im u tom uzrastu ne odgovara direktno sunce, već polusenka, a da se zatim posade na stalno mesto. Kod mene su biljke bez problema izdržale -28,7 stepeni, koliko je bilo u februaru 2012. godine, ali su se prošle zime polomili vrhovi pod snegom. Razlog zašto se ovo voće slabije gaji je to što plodovi nakon sazrevanja i branja brzo propadaju, a kažu da je ukus plodova mešavina ukusa ananasa, banane i manga. veličina plodova varira i kreće se obično od 20-500 grama. Zanimljivo je da cvetove Asimine ne oprašuju pčele, već muve. Cvetovi su crvenkaste boje, do 5 cm u promeru i biljka cveta pre olistavanja. ------------- život je bajka koju sami pišemo... |
Objavio: voki
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 08:33
http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_9233-1_zps16765dd8.jpg.html" rel="nofollow"> http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_9232-1_zpsaea32c46.jpg.html" rel="nofollow">  Plodovi pepina dobijaju žućkasto-ćilibarnu boju, znači sazrevaju... http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_9230-1_zpsf8c5112c.jpg.html" rel="nofollow">  http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_9225-1_zps57931115.jpg.html" rel="nofollow">  http://s169.photobucket.com/user/cvijet-info/media/VOKI%201/IMG_9222-1_zps8a79f80e.jpg.html" rel="nofollow">  Momordica caranthia ------------- život je bajka koju sami pišemo... |
Objavio: Smail
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 08:52
|
Super je ova tema sa egzotičnim uzgojem voća i povrća ili u nekom slučajevima voćno povrće. Dobila sam ove godine u 7. mjesecu sjemenke Huckleberry ili solanum melanocerasum, budući da se nikada nisam sretala sa ovim povrtnim voćem odmah sam ga i posijala, sada ima 10cm, kasnije sam čula da je to jednogodišnja biljka npr. kao paradajzeki, ali plod ima sličan borovnici, interesira me da li se netko sreo sa ovom biljkom, žao mi je što sam posijala sve sjemenke odham i očito neću znati kako to izgleda do kraja kada procvate a kamo kad sazrije jer je jednogodišnja biljka. ------------- Zadržite samo vesele prijatelje. |
Objavio: voki
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 08:58
|
Kada se biljke razgranaju, pre mraza uzmi pelcere i ožili ih, možda na taj način održiš mlade biljke preko zime. ------------- život je bajka koju sami pišemo... |
Objavio: Smail
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 09:05
|
Voki i o tome sam razmišljala, samo neznam da li se to isplati kada ništa neznam o toj boljci, budući da ti znaš"sve" da li si negdje čuo ili pročitao nešto o ovome. ------------- Zadržite samo vesele prijatelje. |
Objavio: voki
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 09:21
|
Čuo sam da su bobice otrovne dok dobro ne sazre, kada pocrne treba sačekati još oko dve nedelje da bi se brale. Gaji se slično kao paradajz. ------------- život je bajka koju sami pišemo... |
Objavio: Smail
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 09:39
 to onda bolje ne sijati.------------- Zadržite samo vesele prijatelje. |
Objavio: monstera
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 10:40
Voki Hvala ti puno !  Baš si lijepo objasnio što se tiče Pepina i Asimine.....Ne preostaje mi nego pričekati da vidim kako će se naredne godine moje biljke Pepina ponašati.....Valjda će se jednom i sjetiti da bi trebale procvasti i dati koji plod...------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 13:48
ne bih bas rekla da nema mesa, barem ova moja sorta:  ono sto nema, a sto je recimo cesta prituzba od ljudi koji ne vole sirovi paradajz, je sluzavi dio sa sjemenkama. ostalo je manje vise normalno. kod mene svi odusevljeni sa njim bas zbog nedostatka tog sluzavog dijela. ------------- velika gorica |
Objavio: Ante00
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 13:54
|
Zanimljiva tema,,, zna netko popuzdano da li je Solanum melongena ( ukrasno jaje) jestiva ili ne ?? Više o mom vrtu na: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=7341&title=moj-seoski-povrtnjak |
Objavio: monstera
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 14:19
|
Wolfsbane, ono što sam mislila da ta rajčica nema "mesa" odnosi se isključivo na ono popunjeno središte...Vidim da su i tvoje rajčice dosta slične mojima, samo što su moje više kao nekakve blago "zgužvane"... Ante , ja mislim da je ukrasno jaje isključivo ukrasna biljka i kao takva nije jestiva, bar sam tako čula.....  ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: Ante00
Datum objave: 16 Kolovoz 2013 u 14:56
|
hvala za brzi odgovor pozzz ukoliko će netko imati nešto zanimljivo za razmijeniti od "egzotičnog" povrća neka se javi sa svojom ponudom; u razmjenu nudim vlastito sjeme: kiwano, mungo grah, tomatiljo, peruanska jagoda, plavi lan, dinja tiger, cyclantera pedata, bijeli krastavac, azuki grah, krastavac lemon, bodljikava rajčica, rajčice ( bijela , žuta, zelena, ljubičasta, standard + mini verzjie) itd.... u obzir dolazi samo zamjena |
Objavio: monstera
Datum objave: 28 Rujan 2013 u 12:43
|
Recite mi da li je nekome poznata biljka Chia (Salvia Hispanica) ? Da li ste kad sijali ovu korisnu biljku u svom vrtu ? Kakva su vaša iskustva? Biljka je još uvjek rijetka kod nas pa je stoga vjerojatno jako malo onih koji su čuli za nju i za sve dobrobiti koje ova biljka doprinosi za ljudsko zdravlje... Evo nešto o tome... 8 dobrobiti Chia sjemenki Chia sjemenke (lat. Salvia hispanica) plod su biljke iz porodice metvice, koja raste u Meksiku i Gvatemali.
|
Objavio: anabistrica
Datum objave: 01 Listopad 2013 u 21:18
|
Bravo Monstera, tema je izvrsna. Imam par grmova goi bobica koji cvatu ali se cvjetovi ne oplođuju. Hvala na informaciji da su i listovi korisni pa ću ih malo osušiti za čaj po principu "daj kaj daš".
Goi se jako lako razmnožava reznicama, svaka se zakorijeni. ------------- Lepe ti je Zagorje zelene |
Objavio: monstera
Datum objave: 11 Listopad 2013 u 21:01
|
Oprosti Ane moja, tek sad sam vidila ovaj tvoj post.... Ja sam sijala Goji, imam male sadnice koje ću morati spremiti na zimovalište negdje u kuću. Ono što je meni super kod njih, brzo niću, ako imaju povoljne uvjete i ako je lijepo toplo. Nije mi jasno za ovo što kažeš da imaju cvjetove, ali se cvjetovi ne oplođuju, pa zar nije netko negdje rekao kako ih treba imati više da bi se dogodilo samooprašivanje S obzirom da ih ti imaš par grmova, ne znam u čemu je onda problem da se međusobno ne oprašuju... Inače Goji biljka je cijela iskoristiva tj. i kora , grančice i drvo, ako se ne varam od kore se pravi prah koji je jako dobar za posipanje rana... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 11 Listopad 2013 u 21:04
|
Samo da kažem konačno sam postala vlasnica i par sjemenkica Chie !  Sad samo dobro proučiti i imati strpljenja do proljeća, a onda krećem u sjetvu istih... ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: voki
Datum objave: 15 Listopad 2013 u 16:37
|
Ipomoea batatas Poreklom je iz tropskih krajeva srednje i Južne Amerike, sa Anda (Peru i Kolumbija) gde se u ishrani koristi preko 5000 g i ima veliki ekonomski značaj, a u poslednje vreme sve više se širi i u toplijim krajevima umerenog klimata kao povrće i kao ukrasna biljka. Još u pred Kolumbovskom periodu proširio se do Z. Indije, J. i I. Polinezije, Uskršnjih Ostrva i Novog Zelanda. Španci su slatki krompir doneli u Evropu i na Filipine, odakle se širio u Mediteranu i Dalekom Istoku. Ovo je višegodišnja, zeljasta puzavica, sa stablima dužine 1-5 m. koja se ukorenjuju u dodiru sa zemljom. Visina biljke je obično oko 20 cm. Bočno korenje zadebljava i formira izdužene ili vretenaste krtole, dužine do 30 cm, sa tankom pokožicom bele, krem, žute, roza, narandžaste, crvenkaste ili ljubičaste boje, kao i različite boje mesa krtole. U tropskim uslovima težina krtole može dostići i 10 kg, dok u umerenom klimatu može biti od nekoliko grama do preko 3 kg. Listovi imaju duge lisne drške, srcasti su, celi po obodu ili prstasto izdeljeni na više segmenata (3,5,7), svetlo zelene, zelene, sivkasto zelene, krem, roza, crvenkaste, purpurne do tamno ljubičaste boje ili varijegirani. U pazuhu listova su dosta krupni, sedeći, levkasti cvetovi bele, roza ili bledo lila boje. Oprašivanje vrše uglavnom pčele, a plod je četverodelna čaura sa crnim ili braon semenkama, promera 3,5 do 4,5 mm. Postoji i veliki broj varijeteta i sorti koje ne cvetaju. Gajenje Gomolji ove vrste veoma brzo kreću u vodi, gde mogu ostati dosta dugo i kada se pojave stabla sa listovima. Optimalna temperatura je 25-30 stepeni, bez hladnih noći. Osetljiv je na niske temperature, na nižim temperaturama od 20 stepeni usporava se rast. Pozitivno reaguje na unos mineralnih i organskih đubriva, mada uspeva i na siromašnijim zemljištima. pH od 4,5-7. Najviše mu odgovaraju regioni sa godišnjim padavinama od 750-1000 mm, odnosno najmanje 500 mm tokom vegetacije. Najkritičniji period za vodu je 50-60 dana posle sadnje, odnosno period formiranja krtola. Loša aeracija zemljišta i zadržavanje vode u zemljištu zaustavljaju rast korena i krtole trunu. Zavisno od sorte i uslova gajenja neophodan je vegetacioni period od 2-9 meseci da bi krtole bile spremne za konzumaciju. Krtole se čuvaju pri temperaturi 13-16 stepeni i pri visokoj vlažnosti vazduha (85-90%). Razmnožavanje Retko se razmnožava semenom pošto veliki broj sorti i ne cveta. Uglavnom se razmnožava delovima naklijalih krtola ili delovima grana. Obično se prošlogodišnje krtole ili delovi krtola naklijavaju u specijalnim komorama, nakon 5-6 nedelja se obrazuju dugački izdanci koji se seku i reznice dužine 20-30 cm se sade u vlažnu zemlju, jer se setvom krtola dobija nizak prinos i loš kvalitet krtola. Posađene reznice se veoma brzo ukorenjuju, ali je neophodno prvih 30-60 dana održavati zemlju vlažnom. Od sadnje do berbe, zavisno od sorte, potrebnan je period od 90-150 dana. Krtole se nakon vađenja suše da bi zarasle ogrebotine i delovi preloma krtole i kako bi otvrdnula tanka pokožica pre skladištenja. Saveti Sorte sa belom ili žućkastom bojom mesa krtole su manje slatke u odnosu na sorte sa narandžastom ili roza bojom mesa krtole. Krtole sadrže oko 30% skroba, 6% glukoze, bogate su vitaminima A (naročito žute i narandžaste krtole), C i B, mineralima, Fe, Ca, Na. Krtole ljubičaste boje sadrže antocijan koji ima antioksidativna svojstva, te smanjuje rizik od kancera, čira, bolesti kardiovaskularnog sistema i očiju. Reznice se lako ukorenjuju u vodi, a mogu se i gajiti u vodi, npr. u akvarijumima gde je rast ubrzan zahvaljujući amonijaku i nitratima koje biljka uklanja iz vode i tako poboljšava kvalitet vode. Najveći proizvođač slatkog krompira je Kina, a pored ljudske upotrebe koristi se i u ishrani životinja. U Izraelu su ostvareni prinosi od 80 tona/ha. Bolesti i štetočine Gusta loza sprečava razvoj korova na parceli, a hemija nije neophodna pri proizvodnji slatkog krompira, pošto ove biljke retko napadaju bolesti i štetočine. Usled nepropusnog zemljišta i zadržavanja vode u predelu korena dolazi do trulenja krtola. ------------- život je bajka koju sami pišemo... |
Objavio: monstera
Datum objave: 17 Listopad 2013 u 11:20
|
Već se jako dugo interesiram za batat narančastog ili rozog mesa, no nikako nigdje naići na njega....   ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 03 Veljača 2014 u 23:35
|
Slanutak ili leblebija (lat. Cicer arietinum)   ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 03 Veljača 2014 u 23:40
Slanutak ili leblebija (lat. Cicer arietinum) – biljna vrsta iz porodice mahunarki (lat.Fabaceae). Slanutak je i povrtlarska kultura.OpisSlanutak je mahunasta, bjelančevinasta biljka i visokovrijedna namirnica za ljudsku prehranu. Sjeme je slično sjemenu soje ili sušenom zrnu graška, svijetlosmeđe je boje, a koristi se kao varivo ili kao dodatak ostalom povrću za pripremanje jela. Nedozrelo sjeme ljušti se iz mahuna i priprema kao mladi grah ili grašak. U istočnim zemljama slanutak se melje u brašno i od njega se peku peciva ili se u određenom omjeru (10 do 20%) miješa s pšeničnim brašnom i peče kruh. Najpopularniji orijentalni specijalitet od slanutka su popečene sjemenke, koje se grickaju kao kokice ili sjemenke bundeve i suncokreta. Sastav i hranjiva vrijednostBiokemijski sastav slanutka sličan je ostalim mahunarkama. Osušeno zrno sadrži 17,4 do 23,3 posto bjelančevina, 53,5 do 63,6 posto ugljikohidrata, 4,1 do 5,5 posto biljnog ulja, 3,3 do 5,5 posto celuloze i 3,2 - 3,4 posto mineralnih tvari. Mlade mahune slanutka nisu preporučljive za jelo, jer vegetativna masa (stabljika, lišće, pa prema tome i mahuna) ima visok sadržaj jabučne i oksalne kiseline, što može izazvati ozbiljne poremećaje u organizmu. Slanutak je vrlo dobar izvor željeza, čak i kuhan slanutak sadrži duplo više željeza od jednake količine mesa. Količina kalcija također je visoka i udružena je s bjelančevinama koje povećavaju njegovu apsorpciju. Ako je u obroku zastupljena i žitarica, takav obrok ima potpuni sastav potrebnih aminokiselina. Ima nizak glikemijski indeks. Novija istraživanja koja su obuhvatila 19 različitih kultivara slanutka uzgajanih u stakleniku, pokazala su da je i lišće slanutka isto tako vrijedno pažnje, jer sadrži osim vitamina i značajnu količinu nekih minerala, pa tako može parirati kupusu i špinatu. Sadržaj kalcija, magnezija i kalija u lišću slanutka veći je nego u špinatu i kupusu dok je sadržaj željeza, cinka i bakra približno jednak. Rezultati ovog istraživanja mogli bi imati veliku važnost za zemlje gdje se slanutak i uzgaja, a to su prije svega Indija, Bliski istok,Srednji istok i Srednja Europa. . ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: monstera
Datum objave: 18 Veljača 2014 u 15:32
SOLANUM QUITOENSE-NARANJILLA  Naranjila spada u porodicu solanacae(paradajza),tropska je biljka koja voli puno topline. Raste do visine 120cm daje jestivi plod kojem je okus sličan citrusima ima vrlo dekorativan srcoliki list koji može biti dosta velik. Plod se jede svjež, a od njega se rade jako ukusni sokovi jako popularni u J.Americi. Višegodišnja biljka koja raste relativno brzo. Voli sunčane položaje, preko ljeta je vani a zi mi se unosi unutra. Otporan je tek nešto sitno ispod 0 C, a nikako ne podnosi mraz. ------------- Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: Sunlight
Datum objave: 28 Lipanj 2014 u 20:17
|
U ponedjeljak mi dolazi sjeme hokaido tikve, bijele alpske jagode, stevije, goji bobica i kantalupe (navodno iznimno ukusne i slatke vrste dinje) A za naredno proljeće sam rezervisala Liči paradajz (navodno ukusa poput trešnje), Cherooke ljubičasti paradajz i još jedan tamno plavo-ljubičastih plodova kojemu sam zaboravila naziv, te Tigrasti paradajz Mozda se do proljeća pojavi još neka vrsta koja mi se svidi pa ću s vama podijeliti iskustva. Inace mi je super ova tema, jeste da volim domaće vrste ali uvijek me prijatno obraduje kad uzgojim neku egzotičniju biljku
 |
Objavio: alapas
Datum objave: 28 Lipanj 2014 u 20:48
| goji bobice kod mene rastu kao lude |