ZAŠTIĆENO BILJE
Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostalo - Sve i svašta o biljkama i cvijeću
Ime foruma: Zanimljivosti o cvijeću i biljkama
Opis foruma: Zanimljivosti....
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=1563
Datum ispisa: 14 Studeni 2024 u 16:20
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: ZAŠTIĆENO BILJE
Objavio: Ivan
Tema: ZAŠTIĆENO BILJE
Datum objave: 06 Svibanj 2008 u 13:57
PASJI ZUB ( Erythronium dens-canis) je višegodišnja biljka a u nas raste kao jedina vrsta roda Erythronium. Ovu lijepu proljetnu biljku naći ćemo u mješovitim šumama hrasta kitnjaka i graba, no i u brdskim ibukovim sastojinama, rjeđe u crnogoričnim šumama. Spada u porodicu ljiljana. Ima izduženu lukovicu koja izvana ima tanki smeđi ovoj, na presjeku je bijela. Stabljika je uspravna i gola, duga od 10-25 cm, na vrhu s jednim do rijetko dva cvijeta. Na stablici se nalaze i dva nasuprotna debela elipičasta lista, dužine do 10 cm., s čitavim rubom i uglavnom purpurnim ili bijelim pjegama. Cvijetovi su dvospolni, viseći, bez mirisa. Donekle podsjećaju na cvijet ciklame. Biljka cvate u rano proljeće: II - IV mjesec. Biljka je hranjiva i bogata škrobom. Za jelo se koristi lukovica. Pošto je stabljika tanka, lukovice je teško isčupati. Zbog atraktivnog i iznimno lijepog cvijeta i rane cvatnje, prije nego šuma prolista, pasji zub spada među najljepše proljetnice. U hortikulturi je vrlo cijenjen i tražena je vrsta. Pogodan je za kamenjare. Osjetljiva je vrsta a ugrožena vrsta je zbog nekontroliranog i nepotrebnog skupljanja i vađenja cijele biljke. (I.M; I.T.,)
 |
Odgovori:
Objavio: Ivan
Datum objave: 06 Svibanj 2008 u 18:00
OBIČNA KOCKAVICA (Fritillaria meleagris) - odlikuje se iznim ljepotom cvijeta.
Raste u šumama kitnjaka i bukve na vlažnim i povremeno poplavljenom tlu na području posavskih i poravskih poplavnih šuma. No, možemo ju naći i na vlažnim travnjacima i na močvarnim livadama. To je zaljasta višegodišnja biljka s kuglastom lukovicom iz koje izraste stabljika visine do 30 cm. Stabljika je gola i šuplja, uspravna, tamnozelene ili modrikaste boje. Listovi su naizmjenični duž stabljike, dugi 8-13 cm, lancelasti, žljebasti, sivkastozeleni. Ima 4-5 listova. Cvjetovi su veliki, dužine oko 4 cm., trbušasto-zvonolikog oblika, pognuti i bez mirisa. Na stabljiki je većinom jedan cvijet, rijetko dva ili tri cvijeta. Šest listića ocvijeća su purpurnosmeđi i išarani lijepim svijetlim kvadratićima - kockicama. Rijetki su potpuno bijelim ili žućkastim žilicama. Biljka cvate od III-IV mjeseca. Razmnožava se vegetativno - lukovicom i sjemenom. Obična kockavica je OTROVNA biljka naročito za srce i životinje je na paši izbjegavaju. Nije na odmet reći da je baš ova biljka na svjetskoj izložbi biljaka "Japan Flora 2000" proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom, jer crvenkasti cvijet s bjeličastim kvadratićima (kockicama) podsjeća na grb Republike Hrvatske. Ugrožena je zbog meliorativnih zahvata i isušivanja tla na svojim prirodnim nalazištima. (I.M;I.T) ------------- |
Objavio: marko123
Datum objave: 06 Svibanj 2008 u 20:42
Jednu cijelu livadu s kockavicama, ogromnu, su uništili i pretvorili u oranice!!!
|
Objavio: Lavandablue
Datum objave: 07 Svibanj 2008 u 01:09
| ta kockavica mene podseca na zmijske sare:) |
Objavio: Ivan
Datum objave: 07 Svibanj 2008 u 07:42
VELECVIJETNI KUKURIJEK (Hellborus niger L.) poznata je biljka iz porodice Ranunculaceae (žabnjaci), koja se uz visibabujavlja među prvim cvijetovima u našim gorskim šumama uz krpe starog snijega.
 U nekim ga krajevima zovu još i božoćnjak,ili snježnica. Sam rod Helleborus zastupljen je u našoj flori s desetak podvrsta od kojih je velecvjetni kukurijek jedna od najljepših vrsta ovog roda. To je uspravna biljka visoka 10-15 cm.,ima golu stabljiku, ponekad razgranjen s po dva ogranka i s prizemnim tamnozelenim rožnastim listovima. Listovi prezimljuju. Iako je kukurijeke međusobno teško razlikovati, velecvjetni se odlikuje s jednim do tri krupna cvijeta, čiji jajasti listovi ocvijeća budu izrazito bijele boje. S vanjske strane su blijedoružičasti, a nakon cvatnje crvenkasti ili ljubičasti. U sredini cvijeta smješteni su 5-10 plodnih listova međusobno srasli svojim bazama. Iz njih se razvijaju plodovi - crne mrežastonaborane sjemenke. Biljka cvate vrlo rano, već tijekom I mjeseca na prisojnim stranama, inače u II i III mjesecu. U podzemnim dijelovima biljke, u korijenu i prizemnim listovima ima otrovnog glikozida - heleborin-a i heleborein, koji ako ih se sveže uživa izazivaju nesvjesticu, povraćanje, proljev, grčeve, ukočenost pa i smrt kod čovjeka i životinja.
Koristi se u narodnoj medicini : kao purgativ,lijek za srce, opojno sredstvo i lijek za živce. Velecvijetni kukurijek voli neutralna do slabo bazična tla. Najčešće ćemo ga naći u bukovimšumama i mješano bukva-jelove šume.
Velecvijetni kukurijek zaštićena je vrsta zbog prekomjernog branja. (M.I;A.Frković) ------------- |
Objavio: manči
Datum objave: 07 Svibanj 2008 u 08:54
| Kockavica raste na brdima poviše Dubrovnika, već sam pisala o tome na temi : kockavica, predivna je, tko zna da li je još ima u onom broju iz 1986-87.g?? |
Objavio: Ivan
Datum objave: 07 Svibanj 2008 u 08:56
|
GOSPINA PAPUČICA ( Cypripedium calceolus L.) Smatra se najljepšom europskom orhidejom. Njezina ljepota vezana je na osobito građene i ugledne cvijetove. Podnosi polusjenu i sjenu, u nas cvate tijekom V. i VI. mjeseca Nalazmo je u gorskim i planinskim područjima a najviše u starim bukovim šumama i miješanim šumamam bukve i jele. Gospina papučica je odavno poznata u Europi u hortikulturi, dok u Hrvatskoj to još nije praksa. Zlatnožuta boja dominira , naročito donja usna koja nalikuje ženskoj cipelici. Cvjetovi su krupni. Rastu jedan do dva na približno 50-60 cm visokoj stabljici s dosta listova. Ostali dijelovi ocvijeća su tamno crveno ljubičaste boje, uski i produljeni. Ostruge nema. Cvijet se ističe osobitom prilagodbom za oprašivanje pomoću kukaca, jer se ponaša kao mala zamka za sitne kuke iz reda opnokrilaca, koji zbog skliske rubne površine upadnu u unutrašnjost te "cipelice" i tu obave oprašivanje.
Biljka obično raste u busenima s većim brojem stabljika i cvjetovima na njima.
(I.M.; Dr.sc.R. Kranjčević,prof.)------------- |
Objavio: Ivan
Datum objave: 07 Svibanj 2008 u 12:37
|
LJILJAN ZLATAN (Lillium martagon L.) je zeljasta trajnica. Pripada porodici ljiljana (Liliaceae). Uspjeva na polusjenovitim staništima, prema životnom obliku je geofit.
Cvjeta u VI. i VII. mjesecu. Glavni uzrok njegove ugroženosti je negativni utjecaj na stanište i prekomjerno sabiranje. Ljiljan je prisutan u svim hrvatskim makroregijama(najmanje u kontinentalnom području - nizinama).
Zlatan je indikator tala koja su umjereno bogata dušikom. ------------- |
Biljka ima podzemnu lukovicu zlatno- žute boje, promjera oko 5 cm, sastavljenom od većeg broja debelih, mesnatih ljuskavih listova. Stabljika je uspravna,okruglasta i gola, no u gornjem dijelu može biti ponekad kratko dlakava, zelena i često s pjegama zelene boje. Listovi su sjedeći, duguljasto eliptični, rub je cjelovit i kratko dlakav, dužine oko 15 cm. Cvjetovi su smješteni u rijetkim grozdastom cvatu s 3-10 cvjetova. Cvjetni pupovi su viseći i duguljasto jajoliki, ocvijeće je sastavljeno od 6 listića koji su prema dolje u luk savijeni i svijetlo do tamno purpurnim, sjajnim pjegama i točkicama. Cvjetovi imaju poseban miris koji je jači u večernjim i nočnim satima !Objavio: Ivan
Datum objave: 08 Svibanj 2008 u 08:13
|
GOROVIJET - (Adonis vernalis L.)
Spada u porodicu Ranunulaceae - žabnjaci. Raste kao korov na suhom. pješčanom, vapnenastom tlu, kamenjarima i obraslim sunčanim obroncima.
 To je trajnica, oko 25 cm visoka biljka koja tvori male grmiće sa fino perastim i igličstim listovima. Na vrhu svake stabljike je po jedan lijepi glavičasti cvijet promjera 3-7 cm., svijetle zlatnožute boje. Plod je jajolik, gotovo okrugao. Korijen je snažno razvijen-a gorocvijet je jedan od prvih vjesnika proljeća.
Biljka je OTROVNA i gorkog, ljutog okusa. Vostoji više vrsta i varijateta gorocvijeta!
Cvate od IV. do VI. mjeseca. Koristi se za liječenje srca, angine pektoris, usporava puls, jača srce, otklanja oticanje nogu, pospješuje mokrenje, poboljšava krvotok. Koristi se za ublažavanje epilepsije, Basedowljeve bolesti i slabog srca.
UGROŽENA JE VRSTA ZBOG OPASNOSTI DA IZUMRE ILI NESTANE UKOLIKO POTRAJU POSTOJEĆI UVJETI - A TO JE NEKONTROLIRANO BRANJE OVE LIJEPE VRSTE.
(I.M) ------------- |
Objavio: Ivan
Datum objave: 08 Svibanj 2008 u 16:05
|
BOŽIKOVINA - zelenika - Ilex aquifolium L. Porodica : Aquifoliaceae Zimzeleni grm ili nisko drvo sa jakim i razgranatim korijenovim sustavom. Pupovi su kratki i ušiljeni, listovi kožasti, na licu tamnozeleni, sjajni, a na naličju otvoreno zeleni, 5-8-cm dugi, 3-4,5 cm široki, na gornjim granama su manje bodljasti. Cvjetovi su blijedožućkasti i imaju ili zakržljale plodnice ili neplodne prašnike, pa su samo prividno dvospolni, ali su stvarno jednospolni i dvodomni. Cvjetovi stoje u paštitastim cvastima. Cvate V. - VI. mjesec. Plod je koštica veličine graška, sjajna, sadrži 4-5 sjemenki, stoji na 7-8 mm dugoj peteljci. Sazrijeva u XI. i XII mjesecu, ostaje na granama do proljeća. Sjeme je ovalno i s jedne strane bridasto. Sjeme klija tek nakon druge godine po sjetvi. To je vrsta koja dobro podnosi zasjenu ali i svjetlo. Raste vrlo sporo i može doživjeti starost od više stotina godina. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.Vrlo je cijenjena u hortikulturi zbog inteteantnih zimzelenih listova, kompaktnog i pravilnog habitusa, ali i zbog crvenih plodova koji se preko zime zadržavaju na grančicama. Dobro podnosi gradsku klimu. Spada u osjetljivo ugrožene vrste što znači da će uskoro preći u kategoriju ugroženih vrsta ako negativni uvjeti potraju, što se očituje uništavanjem staništa, intenzivnim korištenjem i branjem, odnošenjem iz prirode. Razmnožava se reznicom u proljeće a sjemenom u jesen ili početkom proljeća.  Božikovina je ugrožena prvenstveno zbog nedozvoljenog korištenja u dekorativne svrhe, napose vezano uz božićne i novogodišnje blagdane. Božikovina ima i ljekovita svojstva: tijekom lipnja preporuča se skupljanje mladih listova od kojih se priprema tinktura kao diuretik, kod kroničnog bronhitisa, artritisa i nekih drugih reumatskih oboljenja. U pučkoj medicini dobro služi i kod nekih oboljenja želuca i zaustavljanja krvarenja. VAŽNO JE ZNATI DA SU CRVENE BOBICE OTROVNE ! Drugi nazivi ove biljke: zelenika, česvina, nerijetko se uzgaja u parkovima i vrtovima, ponegdje se upotrebljava za živice, a jalakše ju je razmnožiti reznicama. Međumnogobrojnim vrstama u rasadnicima se uzgajaju i one sa zlatnošarenim i srebrnošarenim listovima. Premda je Zakonom o zaštiti prirode zaštićena, treba istaknuti i da je ugrožena vrsta.------------- |
Objavio: Ivan
Datum objave: 09 Svibanj 2008 u 10:38
|
ŠIROKOLISNA VEPRINA - Ruscus acuelatus ( Ruscus hypoglossum L) U Hrvatskoj je sve rijeđa zbog uništavanja staništa i branja za cvjetne aranžmane. Postoji i uskolisna veprina. Obje spadaju u porodicu Liliaceae.
Rastu u bjelogoričnim šumama, to je polugrm 20-80 cm visine, cvjetovi su sitni i neugledni, listovi su kožasti i sitni. Olod je dosta krupna crvena boba.
 Cvate 4 i 5 mjesec, bobe dozrijevaju u VIII i IX mjesecu, dolaze u sastavu gorskih, bukovih, ali i u termofilnim šumama.Suhi ekstrakt korijena Ruscus aculeatus (veprina) sadrži smjesu steroidnih saponina koji poboljšavaju vensku cirkulaciju i limfni tok te zaštićuje unutarnju stjenku vena od oštećenja. Primjenjuje se kod bolesti krvnih žila, djeluje protuupalno i sprječava stvaranje edema. ------------- |
Objavio: Triša
Datum objave: 09 Svibanj 2008 u 13:53
|
Ivane, prekrasno si nam to prezentirao. Ima tu kod nas lovor, koji je isto zaštićen, a nemilice gasjeku i uništavaju, pa šparoga isto tako. Na Učki endemska biljka učkarski zvončić, no kad bi samo ljudi bili malo drugačiji. ------------- RIJEKA "NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok" |
Objavio: Ivan
Datum objave: 10 Svibanj 2008 u 18:44
|
Hvala, opisujem biljku po biljku, onako ukratko.. doći će i one na red.. bez brige, hvala na podršci a mogu se uključiti svi .. sa tekstom i slikom, samo bi molio da se ne dupliciramo. ------------- |
Objavio: Ivan
Datum objave: 10 Lipanj 2008 u 09:40
ŽUĆKASTI VIMENJAK
 Žućkasti ili zelenkasti vimenjak je trajnica iz porodice kaćunki (Orcidaceae), rasprostranjena u zapadnoj, srednjoj i južnoj Evropi, na Kavkazu i Kini te Japanu. Ima krutu i šuplju (bridastu) stabljiku, koja je svjetlozelene boje, snažna i uspravna. Naraste u visinu do 50 cm, iz gomolja u proljeće izbijaju 2-3 (najčešće 2) velika prizemna lista koji su izduženi i široko jajasti, sjajni. Naglo se sužavaju u gotovo neuočljivu peteljku. Kasnije na stabljici s cvatom izrastu još 2 do 3 mala kopljasta i šiljasta potporna listića. Cvat je rahli i valjkast klas s mnoštvo velikiih žućkastobijelih do zelenkastobijelih cvjetova koji mirišu na vosak ili su bez mirisa. Cvate tijekom svibnja do lipnja. Ovo je zoofilna vrsta s mnogo sićušnih sjemenki koje klijaju onda kada u njima nastane endotrofna mikoriza( pojava da hife gljiva prodru u stanice korijenčića gdje se hrane ugljikohidratima). Gomolji su jestivi ! Slična vrsta je BIJELI vimenjak ( P. bifolia), koja ima uže prizemne listove, nešto manje je snažan, s manje cvjetova bijele boje i ugodna mirisa i također jestivim gomoljem.
Žućkasti vimenjak raste pojedinačno u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Naći ćemo ga i na planinskim livadama, pretežno na bazičnom tlu, u okolici Zagreba i Križevaca, Požege (Papuk).. uz to je dekorativna i otrovna vrsta (osim gomolja).,a Zakonom je zaštićenaod 1972 . godine na svim svojim prirodnim staništima. Brojnost se smanjuje uslijed branja cvjetova, skupljanja gomolja i stanišnih promjena.
M.I. ------------- |
Objavio: Šeflera
Datum objave: 25 Kolovoz 2008 u 12:58
|
Pronašla sam link Ministarstva kulture o zaštićenom bilju, njegovom skupljanju, preradi i ostalom. Po njihovom popisu niš ne bi smjeli ni pomirišati. Pakujac, kadulja, zvončići, visibabe pa čak i trputac. Kolko sam ga ja pokosila!!!? http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1904.htm - http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1904.htm A našla sam i zanimljiv članak doduše iz 99 godine, ali kolko znam niš se nije promjenilo. "Kako stati na kraj branju i prodaji zaštićenog bilja?" http://www.vjesnik.com/html/1999/03/02/nzag.htm - http://www.vjesnik.com/html/1999/03/02/nzag.htm |
Objavio: misty-da
Datum objave: 04 Ožujak 2010 u 07:14
Postoje i stabla koja su zakonom zaštićena, evo jednog Ovo je maslina iz Kaštel Š tafilića, a riječ je o drvetu koje je, uz sekvoju u Sjevernoj Americi staru više od 3000 godina, jedno od najstarijih stabala u svijetu. Ova maslina je iznimno lijepog oblika, a i vitalna je: od njezinih plodova svake se godine priređuje više desetaka litara vrlo kvalitetnog ulja, o kojem tamošnji stanovnici kažu da je sveto, a daruje se crkvama na području Kaštelanske rivijere, te se koristi i za pomazanje. Zaklon od sunčevih zraka pruža krošnja promjera 15 metara, a opseg debla na visini od 1,30 metara je 6,14 metara. Ova gotovo vršnjakinja Dioklecijanova grada uvedena je 25. travnja 1990. godine u registar zaštićenih spomenika prirode Hrvatske. Postoje i stare (mada lokalne) zakonske odredbe kojima se osiguravala budućnost, ali koje su dosta doprinijele ekološkoj osviještenosti. Evo jedan krasan primjer kako se to nekada radilo na Korčuli. Postojalo je pravilo, lokalni zakon, nitko nije mogao dobiti dozvolu za ženidbu dok nije posadio 60 maslina! Korisni stari običaji se polako zaboravljaju, nažalost. Ali kad već spomenuh maslinu, jeste li znali da to dragocjeno drvo simbolizira mir, plodnost, zdravlje, snagu, strpljivost i ustrajnost? Ovo drvo života raste na škrtom tlu a hrani se suncem. |
Objavio: Kiki-ko?
Datum objave: 19 Ožujak 2010 u 10:21
Sjećam se kad sam bila klinka, u šetnji parkom oko vrtića, brali smo male smeđe kao plišane papučice(slično orhideji).Često smo je ubrali skupa sa korjenom.Kasnije sam čula da je to zaštićena vrsta,a mi smo je iskorijenili do zadnjeg primjerka. Žao mi je.------------- Da imam rep mahala bi s njim |
Objavio: natalija
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 12:30
|
članak o orhideji bez klorofila http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/170995/Pogledajte-orhideju-bez-klorofila-s-Velebita.html - orhideja bez klorofila ------------- |
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 02 Veljača 2012 u 12:39
|
predivno je to kakvih sve raznolikosti krije biljni svijet u Hrvatskoj.. meni je jako drag cvijet pasji zub, nekad smo ga kao djeca brali zajendo sa šafranima i visibabama u šumi nedaleko centra grada.. sada se rijetko nađe jer je u toj šumi puno šetača prošlo, a neka svaki isčupa samo jedan s korijenom... no ima još dosta šafrana i visibaba, pa mislim da stanje nije još katastrofalno
------------- |
Objavio: Belina
Datum objave: 02 Veljača 2012 u 12:51
|
BRAVO IVANE!
TEMA TI JE PRELJEPA,HVALA TI!  ------------- "Mića rožica" sa otoka Krka - Omišalj |
Objavio: Carol
Datum objave: 09 Siječanj 2013 u 18:26
|
Lijepa i korisna-poucna tema, pa da je malo osvjezim. Steta sto nam se Ivan vise ne javlja kao sto je najavio. Ja sam na moju radost ovdje prepoznala biljku koju sam lani zamijetila u travi blizu moje kuce. Da ih nebi pokosila (dvije su biljcice) oznacila sam mjesto stapicem. ZUCKASTI VIMENJAK http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/nepoznati_cvijet/48830.aspx">  http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/nepoznati_cvijet/48829.aspx">  http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/nepoznati_cvijet/48829.aspx"> ------------- Vu plavem trnaci mi hiža stoji od zelenih veja je videti ni.. |
Objavio: Carol
Datum objave: 09 Siječanj 2013 u 18:28
|
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/nepoznati_cvijet/48828.aspx">  ------------- Vu plavem trnaci mi hiža stoji od zelenih veja je videti ni.. |
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 09 Siječanj 2013 u 18:37
Carol 
|
Objavio: desert rose
Datum objave: 12 Ožujak 2013 u 17:39
|
Runolist Imala sam priliku uživo vidjeti tu lijepu biljku, visoko na planini Risnjak i naravno da nisam niti na trenutak poželjela oteti je iz svog prirodnog staništa... Zanima me da li netko zna da li postoji pitomi runolist, gdje se može nabaviti, savjeti za uzgoj...
|
Objavio: OTOK
Datum objave: 12 Ožujak 2013 u 17:47
|
Može se kupiti , zna ga biti na sajmovima, tržnicama. ------------- Lošinj Ne bojim se juga, ne bojim se bure, ne bojim se neba, dubine ni dna Podivljali valovi me uzalud jure, na krilima vjetra poletjet ću ja... |
Objavio: desert rose
Datum objave: 12 Ožujak 2013 u 17:51
| Kakav je? Kao divlji ili? |
Objavio: Baka Bea
Datum objave: 13 Ožujak 2013 u 08:41
| Nešto viši i ne tako lijep, ali još uvijek se isplati saditi "vrtni". No dobro si procijenila da bi loše bilo uzimati ga iz prirodnog staništa. Gotovo uvijek završi neuspjehom, a i kazne nisu male. Čak i kad preživi djeluje prljavo jer mu nedostaje insolacija koju ima na planinama. Uzgajam godinama vrtni, to su križanci azijskih vrsta, ali sam čula da su ljudi imali problema radi zaštitara. |
Objavio: gute Fee
Datum objave: 18 Ožujak 2015 u 23:44
|
Presretna sam da sam danas uspjela kupiti kockavicu ! Tiket , koliko sam platila , stavljam namjerno da nebi netko dosao na ideju pomisliti da sam ju negdje iscupala ! http://s1080.photobucket.com/user/guteFee1918HR/media/DSC04797.jpg.html" rel="nofollow">  http://s1080.photobucket.com/user/guteFee1918HR/media/DSC04799.jpg.html" rel="nofollow"> http://s1080.photobucket.com/user/guteFee1918HR/media/DSC04801.jpg.html" rel="nofollow">  http://s1080.photobucket.com/user/guteFee1918HR/media/DSC04804.jpg.html" rel="nofollow"> |
Objavio: goran44
Datum objave: 19 Ožujak 2015 u 09:12
| Gdje si je kupila? |
Objavio: Baka Bea
Datum objave: 20 Ožujak 2015 u 04:45
| Evo da nešto napišem na tu temu. Znam da postoji popis ugroženih vrsta, neke biljke su zaštićene neke strogo zaštićene i njihovo branje, iskopavanje, uništavanje je kažnjivo što se u potpunosti slažem i treba ih ostiviti u njihovim prorodnim staništima. Neznanje nas ne oslobađa krivnje. Otkad smo u EU naši zakoni i dalje vrijede, no vrijedi i Goyin zakon kako mi je objasnila g-đa B. J. upraviteljica Botaničkog vrta u ZG po kojem se osim gore navedenog te biljke ne smiju niti uzgajati, razmnožavati na bilo koji način, niti prodavati iako se njihovo sjeme može legalno nabaviti putem neta od velikih firmi proizvođača sjemena. Velebitsku degeniju se moža kupiti u svakom većem rasadniku u Austriji, Njemačkoj a moglo se i u Botaničkom. Na pitanje što da radim s runolistom, biokovskim zvoncem koje imam godinama u vrtu odgovor je bio da postoje zvonca i u Crnoj Gori, Srbiji pa se, pretpostavljam, može progledati kroz prste. No ima još takvih dvojbenih biljaka, npr. Pancratium maritimum kod nas strogo zaštićen raste na Saplunari na Mljetu, ne znam jel još negdje, no sjeme se može nabaviti putem Interneta (Rare Plant, porijeklo Libanon, usput nikako ne uspjeva, nikne no fale mu duboki pijesci i valjda posolica pa sam nakon nekiloko pokušaja odustala). Što npr. s biljkama koje uspješno rastu godinama u našem vrtu a u međuvremenu su postale ugrožene i zaštićene? Hoćemo li biti kažnjeni, kao što su neki nadobudni "zaštitari" pred Zrinjevcem presretali i kažnjavali kupce kukurijek, da ne bude zabune hortukulturnih? Ili Rasadnik na Mihaljvcu nije smio prodavati božikovine a ono božikovina šarenolisna okruglo šišana stabla (topiari) koja su 7 godina uzgajana u Nizozemskoj i nikad prirode nisu vidjela i da je mikroskopom tražite u prirodi je ne bi našli. Zakone treda donositi, poštivati ih, ali što kad postanu apsurdni? |
Objavio: goran44
Datum objave: 23 Ožujak 2015 u 13:31
|
Da, po tom smo onda svi nadrapali!
Ne smiješ brati jaglace, visibabe, šafrane, pasji zub, kockavicu, itd, a opet nekim ljudima to slobodno raste u vrtu.
Oko mene svi susjedi imaju visibabe, jaglace i šafrane pa mi je to već kao normalno.
Ako bi slijepo poštivali Zakon te biljke ne bi ni smjele biti u vrtovima, a opet ako ih ideš micati ni to ne valja.
Moje osobno mišljenje je da MI koji imamo te biljke u vrtovima više pazimo na njih i zaslužni smo za očuvanje istih.
Jer sigurno ako imamo npr. kockavicu ili pasji zub pazit ćemo je kao oko u glavi i da slučajno ne stanemo na nju, tjeramo mačku ili psa od njih da ih slučajno ne uznemire.
Ne slažem se jedino s tim da ih se ubere (naravno s lukovicom) onak usput kad se likovi šeću uz šumu i onda ih se stavi u neku malu vazu, par dana traju i onda ih se baci u smeće jer su uvenule.
A to što si napravio štetu nikom ništa! E, takve likove treba kažnjavati, a ne nas koji pazimo na još uvijek strogo zaštićene biljke!
|
Objavio: AdrijanaM
Datum objave: 29 Siječanj 2016 u 10:32
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/hepatica_nobilis/7169.aspx" rel="nofollow"> Dali itko zna dali Jetrenka spada u ljekovito bilje ili u zaštićene vrste ? Malo sam tražila po netu , ali nije mi jasno . Dali se i ona može brati za osobne potrebe - presadnja u moj vrt 5 komada po korijenu ( zakon o zaštićenim vrstama) ili se uopće ne smije brati. |